Презентация Turizam u nacionalnom gospodarstvu онлайн
На нашем сайте вы можете скачать и просмотреть онлайн доклад-презентацию на тему Turizam u nacionalnom gospodarstvu абсолютно бесплатно. Урок-презентация на эту тему содержит всего 34 слайда. Все материалы созданы в программе PowerPoint и имеют формат ppt или же pptx. Материалы и темы для презентаций взяты из открытых источников и загружены их авторами, за качество и достоверность информации в них администрация сайта не отвечает, все права принадлежат их создателям. Если вы нашли то, что искали, отблагодарите авторов - поделитесь ссылкой в социальных сетях, а наш сайт добавьте в закладки.
Презентации » Экономика и Финансы » Turizam u nacionalnom gospodarstvu
Оцените!
Оцените презентацию от 1 до 5 баллов!
- Тип файла:ppt / pptx (powerpoint)
- Всего слайдов:34 слайда
- Для класса:1,2,3,4,5,6,7,8,9,10,11
- Размер файла:836.70 kB
- Просмотров:58
- Скачиваний:0
- Автор:неизвестен
Слайды и текст к этой презентации:
№3 слайд
![TURIZAM U NACIONALNOM](/documents_6/652876e3e99506972b57816bc34ebd29/img2.jpg)
Содержание слайда: TURIZAM U NACIONALNOM GOSPODARSTVU
Negativne posljedice turizma mogu sezati čak i do ireverzibilnih promjena u društvu i okolišu, stoga su vlasti i lokalne društvene zajednice na turistički receptivnim prostorima posebno zainteresirane na precizno utvrđivanje koristi i šteta proizašlih iz razvoja turizma.
Za kvantifikaciju ukupnih ekonomskih koristi na nekom području potrebno je prvo definirati mjesto ili obuhvat turizma u strukturi nacionalnog gospodarstva = utvrditi koje sve gospodarske djelatnosti i u kojoj mjeri čine GOSPODARSKU STRUKTURU TURIZMA.
№4 слайд
![TURIZAM U NACIONALNOM](/documents_6/652876e3e99506972b57816bc34ebd29/img3.jpg)
Содержание слайда: TURIZAM U NACIONALNOM GOSPODARSTVU
TURIZAM = AKTIVNOST, DJELATNOST, GRANA, INDUSTRIJA, SEKTOR, GOSPODARSTVO?
turizam je gospodarska aktivnost, što ne definira njegov obuhvat u nacionalnom gospodarstvu, već samo njegov gospodarski karakter
turizam NIJE gospodarska djelatnost (npr. pružanje usluga smještaja), niti gospodarska grana (npr. ugostiteljstvo), niti industrija (odnosi se na preradu sirovina), niti gospodarski sektor (npr. tercijarni), niti gospodarstvo (preširok okvir).
№5 слайд
![TURIZAM U NACIONALNOM](/documents_6/652876e3e99506972b57816bc34ebd29/img4.jpg)
Содержание слайда: TURIZAM U NACIONALNOM GOSPODARSTVU
Turizam je VISOKO SOFISTICIRAN INTEGRALNI SUSTAV u okviru nacionalnog gospodarstva čiji djelokrug i struktura nadilazi ekonomske kategorije djelatnosti, grane, industrije i sektora, a čine ga međusobno povezani, heterogeni, međuovisni i komplementarni fragmenti različitih gospodarskih grana i djelatnosti koji zajedno čine logičku, funkcionalnu i uravnoteženu cjelinu.
№6 слайд
![Zato je turizam sloeni](/documents_6/652876e3e99506972b57816bc34ebd29/img5.jpg)
Содержание слайда: Zašto je turizam složeni društveno - ekonomski sustav?
Turizam je kompleksna društveno-ekonomska pojava s vrlo jakim utjecajem na gotovo sve aktivnosti sredine gdje se razvija
Ima veliku snagu disperzije, direktnim ili indirektnim putem
Svaki element turizma moguće je definirati u vremenu i prostoru
Kvantitativne promjene prouzrokuju ujedno i kvalitativne promjene
Naglašena povratna sprega između njegovih elemenata (komponenti) što se posebno reflektira u njegovim međusektorskim i međuregionalnim odnosima
№7 слайд
![Zato je turizam sloeni](/documents_6/652876e3e99506972b57816bc34ebd29/img6.jpg)
Содержание слайда: Zašto je turizam složeni društveno - ekonomski sustav?
U turizmu kao sustavu moguće je proučavati i definirati određena stanja (ravnoteže, stabilnosti, optimalnosti) i time utjecati na nivo i kvalitetu razvoja
Turizam je zaseban, zaokružen sustav, ali istodobno i podsustav ili dio većeg sustava – nacionalnog gospodarstva
U turizmu je moguće utvrditi sustav potreba i sustav ciljeva
U turizmu postoji mogućnost i potreba da se uspostave sustavi informiranja, upravljanja i funkcioniranja
Ako se turizam ne sagleda u svojoj kompleksnosti, mogu nastupiti negativne posljedice koje turizam kao masovna pojava može prouzročiti
№8 слайд
![OBUHVAT TUIRZMA U NACIONALNOM](/documents_6/652876e3e99506972b57816bc34ebd29/img7.jpg)
Содержание слайда: OBUHVAT TUIRZMA U NACIONALNOM GOSPODARSTVU NIJE MOGUĆE METODOLOŠKI POTPUNO DEFINIRATI.
OBUHVAT TUIRZMA U NACIONALNOM GOSPODARSTVU NIJE MOGUĆE METODOLOŠKI POTPUNO DEFINIRATI.
svaki predmet razmjene na turističkom tržištu, bilo da se radi o proizvodu ili usluzi, treba promatrati kao učinak pojedinih gospodarskih grana i djelatnosti u okviru nacionalnog gospodarstva
najveća tržišna vrijednost i snaga turizma proizlazi upravo iz sinergijskog učinka koji nastaje filigranskim doziranjem učinaka svake gospodarske djelatnosti koja ga čini
iz učinka svake gospodarske djelatnosti koja sudjeluje u formiranju turističke ponude izdvojiti samo onaj dio učinaka koji strukturno pripada učincima turizma
№9 слайд
![Postupak izraunavanja ukupnih](/documents_6/652876e3e99506972b57816bc34ebd29/img8.jpg)
Содержание слайда: Postupak izračunavanja ukupnih ekonomskih učinaka nije nimalo jednostavan, naime iz učinka svake gospodarske djelatnosti koja sudjeluje u formiranju turističke ponude potrebno je izdvojiti samo onaj dio učinaka koji strukturno pripada učincima turizma.
Postupak izračunavanja ukupnih ekonomskih učinaka nije nimalo jednostavan, naime iz učinka svake gospodarske djelatnosti koja sudjeluje u formiranju turističke ponude potrebno je izdvojiti samo onaj dio učinaka koji strukturno pripada učincima turizma.
№11 слайд
![Fragmentiranost strukture](/documents_6/652876e3e99506972b57816bc34ebd29/img10.jpg)
Содержание слайда: Fragmentiranost strukture turizma
Na mnoga suštinska pitanja razvoja turizma odgovor ne leži u okviru samo jedne gospodarske grane, sektora gospodarstva, institucije, politike ili zakona, već traži mnogo složeniji pristup zbog visokog stupnja fragmentiranosti, disperziranosti i kompleksnosti turizma
Nepoznavanje ili samo površno poznavanje obuhvata i strukture turizma dovodi do skepticizma, podcjenjivanja i neuvažavanja turizma kao potencijalnog generatora općeg gospodarskog rasta i razvoja.
№16 слайд
![Snaniji interes za ekonomikom](/documents_6/652876e3e99506972b57816bc34ebd29/img15.jpg)
Содержание слайда: Snažniji interes za ekonomikom turizma bilježi se nakon što su postale evidentne objektivne ekonomske posljedice/utjecaji turističkog fenomena u prihodima nacionalnih ekonomija receptivnih zemalja.
Snažniji interes za ekonomikom turizma bilježi se nakon što su postale evidentne objektivne ekonomske posljedice/utjecaji turističkog fenomena u prihodima nacionalnih ekonomija receptivnih zemalja.
№17 слайд
![Najvanija razlika ponaanja](/documents_6/652876e3e99506972b57816bc34ebd29/img16.jpg)
Содержание слайда: Najvažnija razlika ponašanja čovjeka-turista s ekonomskog stajališta je u tome što se on privremeno isključuje i procesa rada i postaje isključivo potrošač.
Najvažnija razlika ponašanja čovjeka-turista s ekonomskog stajališta je u tome što se on privremeno isključuje i procesa rada i postaje isključivo potrošač.
Dohodak koji troši na taj način ostvaren je na drugom mjestu i drugo vrijeme.
№18 слайд
![EKONOMSKO POIMANJE TURISTA I](/documents_6/652876e3e99506972b57816bc34ebd29/img17.jpg)
Содержание слайда: EKONOMSKO POIMANJE TURISTA I TURIZMA
TURIST je s aspekta ekonomske analize potrošač.
TURIZAM je potrošački “pokret” nastao s ciljem zadovoljenja čovjekovih specifičnih potreba.
Bit TURIZMA kao ekonomske pojave proizlazi iz raznolikih veza unutar društvenih i uže ekonomskih odnosa koje čovjek uspostavlja radi zadovoljenja turističkih potreba.
№19 слайд
![EKONOMSKO POIMANJE TURISTA I](/documents_6/652876e3e99506972b57816bc34ebd29/img18.jpg)
Содержание слайда: EKONOMSKO POIMANJE TURISTA I TURIZMA
Ekonomske odnose koji se uspostavljaju povodom turističke potrošnje poimamo kao ekonomske odnose turizma ili turističke ekonomske odnose. Ti odnosi generiraju određene ekonomske i druge posljedice koje se u ekonomskoj praksi izražavaju ekonomskim kategorijama: potrošnja, proizvodnja, dohodak, dobit, zaposlenost, trošak itd., a dijelom nastaju utjecajem turizma.
Ekonomska analiza opisuje, analizira i dovodi u međusobnu vezu ekonomske kategorije koje generiraju ekonomski odnosi turizma što se mogu definirati kao skup veza koje proizlaze iz ponašanja aktera u njima. To su subjekti potrošnje ili turisti i subjekti ponude.
№20 слайд
![TURIZAM U STRATEGIJI](/documents_6/652876e3e99506972b57816bc34ebd29/img19.jpg)
Содержание слайда: TURIZAM U STRATEGIJI GOSPODARSKOG I DRUŠTVENOG RAZVOJA
Država svojom makroekonomskom politikom stvara okruženje koje će stimulirati i poticati sve potencijalne domaće i strane investitore da ulažu kapital u hrvatsko gospodarstvo
Jasna strategije gospodarskog razvoja nužan je okvir za dalji razvoj turizma
Samo u definiranim uvjetima razvoja turizam može postati nacionalni strateški proizvod unutar kojeg će i svaka turistička destinacija imati svoju razvojnu strategiju kao podsustav viših razvojnih ciljeva
№22 слайд
![TURIZAM U STRATEGIJI](/documents_6/652876e3e99506972b57816bc34ebd29/img21.jpg)
Содержание слайда: TURIZAM U STRATEGIJI GOSPODARSKOG I DRUŠTVENOG RAZVOJA
Nužna izvozno orijentirana strategija razvoja
Devizna i vanjskotrgovinska politika koja će djelovati na restrukturiranje proizvodnje dobara i pružanja usluga i njihovo preusmjeravanja izvozno orijentirane sektore gospodarstva
Suštinska za postizanje izvozno orijentiranog gospodarstva je POLITIKA TEČAJA I POLITIKA IZVOZIH POTICAJA
№25 слайд
![TEMELJNI RAZVOJNI CILJEVI](/documents_6/652876e3e99506972b57816bc34ebd29/img24.jpg)
Содержание слайда: TEMELJNI RAZVOJNI CILJEVI SVAKOG OTVORENOG NACIONALNOG GOSPODARSTVA SU:
TEMELJNI RAZVOJNI CILJEVI SVAKOG OTVORENOG NACIONALNOG GOSPODARSTVA SU:
Ravnomjeran i stabilan rast svih njezinih dijelova
Uključivanje u međunarodnu podjelu rada s onim dijelovima i djelatnostima koje imaju najbolje izvozne mogućnosti ili komparativne prednosti.
Udio turističkog sektora u gospodarskoj strukturi ovisi od proizvodnih odnosa i stupnja gospodarskog razvoja.
№27 слайд
![Turizam model za otvoreno](/documents_6/652876e3e99506972b57816bc34ebd29/img26.jpg)
Содержание слайда: Turizam – model za otvoreno gospodarstvo i gospodarski razvoj
RH svoj dalji razvoj mora temeljiti na jakim izvoznim sektorima kako bi proširila usko unutrašnje tržište:
Uloga turizma u tom procesu je velika
Razvijati turizam znači razvijati prihvatljiv model za otvoreno gospodarstvo i gospodarski razvoj
№32 слайд
![Model razvoja turizma mora](/documents_6/652876e3e99506972b57816bc34ebd29/img31.jpg)
Содержание слайда: Model razvoja turizma mora poći od općeg cilja osiguranja ekonomskog prosperiteta i kvalitete života stanovništva.
Model razvoja turizma mora poći od općeg cilja osiguranja ekonomskog prosperiteta i kvalitete života stanovništva.
Razvojni scenarij mora nuditi visoku razinu kvalitete i kvantitete ponude, usklađen sa zahtjevima potražnje i trendovima na turističkom tržištu, mora imati pozitivan odnos prema okolišu i sociokulturnim vrijednostima i ekonomski biti optimalan.
Razvojni scenarij mora zadovoljiti:
Turiste
Lokalno, regionalni i nacionalno gospodarstvo u području turizma
Kvalitetu života stanovništva
Kvalitetu okoline
№33 слайд
![Izuzetno znaajna inozemna](/documents_6/652876e3e99506972b57816bc34ebd29/img32.jpg)
Содержание слайда: Izuzetno značajna inozemna turistička potrošnja (odlijevanje novčane mase i smanjenje nacionalnog bogatstva emitivne zemlje)
Turizam kao nevidljivi izvoz ili izvoz na licu mjesta
Turizam omogućuje da se robe i usluge cijelog hrvatskog gospodarstva bez izlaska iz zemlje prodaju na tržištu inozemnim kupcima
Značajan utjecaj na aktivnu stranu platne bilance
№34 слайд
![Pripremljeno prema](/documents_6/652876e3e99506972b57816bc34ebd29/img33.jpg)
Содержание слайда: Pripremljeno prema:
Pripremljeno prema:
Čavlek, N., Bartoluci, M., Prebežac, D., Kesar, O. i dr. (2011). Turizam – ekonomske osnove i organizacijski sustav, Školska knjiga, Zagreb.
Blažević, B. (2001). Turizam u gospodarskom sustavu, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija.
Скачать все slide презентации Turizam u nacionalnom gospodarstvu одним архивом:
Похожие презентации
-
Экономический цикл, рост и развитие
-
Регулювання ринку праці
-
Неоклассическая и неокейнсианская теория формирования ставки процента
-
Невидимая рука рынка. Законы спроса и предложения
-
Решение экономических задач с помощью таблицы в ЕГЭ
-
Экономика. Часть 2. Задачи
-
Экономика ведущих стран Западной Европы
-
Экономика ведущих стран Западной Европы (ФРГ, Франция, Великобритания, Италия, Испания)
-
Особенности социальноэкономического развития мировой экономики в 1950-1990-е гг
-
Специфика функционирования мировой экономики в эпоху деинтернационализации, 19141945 гг
-
Детерминанты развития экономико-исторического процесса